Dr. sc. Zdenko Franić


Slike iz Australije

 Hrvatski jezik se kao samostalni predmet počeo predavati na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu još godine 1983. Centar za hrvatske studije po svome nastavnom programu i jedinstvenome ustroju i danas stoji u prvim redovima visokoškolskih ustanova toga tipa izvan domovine. Centar financira Hrvatska znanstvena zaklada.

Ministarstvo znanosti i tehnologije RH, shvaćajući razloge zbog kojih zaklada više nije bila u mogućnosti sama financirati Centar (preusmjeravanje sredstava tijekom ratnih godina na druge prioritete) novčano je Hrvatskoj znanstvenoj zakladi pripomoglo održanje studija.

Delegacija MZT-a (Dr.sc. Zdenko Franić, zamjenik ministra, prof.dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu i prof.dr.sc. Neven Budak, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) prisustvovala je proslavi 20. obljetnice Centra za hrvatske studije. Također, tom je prilikom održana i konferencija "Multicultural Australia: Celebrating Croatian Identity".

Uz delegaciju MZT-a, u Australiju su došle i delegacije Ministarstva vanjskih poslova (veleposlanik Andrija Jakovčević, Katarina Tomhina i Tuga Tarle), te Ministarstva prosvjete (Gea Cetinić, prof.dr.sc. Marko Samardžija i prof.dr.sc. Lada Badurina) koji su održali i nekoliko seminara osnovnoškolskim i srednjoškolskim nastavnicima i profesorima hrvatskog jezika.

Centralni događaj proslave 20. obljetnice Centra za hrvatske studije bio je potpisivanje aneksa sporazuma o financiranju Centra koji su supotpisali MZT (Dr.sc. Zdenko Franić), Hrvatska znanstvena zaklada (Dr.sc. Boris Škvorc) i Sveučilište Macquarie (rektorica Di Yerbury).

Puni tekst ugovora je ovdje:   Stranica 1,    Stranica 2,    Stranica 3.

Potpisanim ugovorom Ministarstvo znanosti i tehnologije RH obvezalo se daljnjih 10 godina sufinancirati Centar za hrvatske studije, čime je jasno pokazano kako je briga za hrvatski jezik i kulturni identitet hrvatske zajednice u Australiji konstanta koja ne ovisi o izbornim ciklusima u domovini.

Delegacija iz Hrvatske je Centru za hrvatske studije donirala i 350 knjiga na hrvatskom jeziku najnovije produkcije. Knjigu su u Australiju došle kao prtljaga, što je bio pravi podvig, budući da im je masa bila oko 150 kg.


Ovdje su reakcije na boravak u Australiji:

Dom i svijet, 06.06.2003.
Iz kronike hrvatskog izvandomovinstva: Hrvatski studij na Sveučilištu Macqarie

Fokus, 06.06.2003.
Hrvatski studij na Sveučilištu Macquarie

Vjesnik, 09.05.2003.
Potpora Centru za hrvatske studije u Sydneyu do 2014.

SBS Radio - letter, 01.05.2003.
Pismo iz SBS radija


Tjekom posjete Australiji nastala je i zbirka fotografija, od kojih su neke prikazane i ovdje.
(Za sliku većeg formata i bolju rezoluciju kliknite mišem po površini slike.)

Ostalu "hrpu" fotografija možete učitati u zip formatu:

1. Prvi dio (23.04. - 25.04.2003), 157 slika, 9.2 Mb
2. Drugi dio (26.04. - 27.04.2003), 225 slika, 13.5 Mb
3. Treći dio (28.04.), 225 slika, 13.4 Mb
4. Četvrti dio (29.04.) , 196 slika, 11.0 Mb
5. Peti dio (30.04. - 01.05.2003), 243 slike, 14.2 Mb



Rektorica Di Yerburyi: rukovanje nakon dobro obavljenoga posla.


Centralni događaj bio je potpisivanje ugovora.
Dr. sc. Boris Škvorc, predsjednik Hrvatske znanstvene zaklade razdragan je donacijom od 350 knjiga koje je poslalo MZT, a delegacija donijela sa sobom. Krajnje lijevo je prof. Luka Budak, voditelj Centra za hrvatske studije.
Učestvovanje u radio emisiji nacionalnog SBS radija (Special Broadcasting Service) namijenjene Hrvatima u Astraliji.
Za samo sat vremena, brojni volonteri i gosti iz Hrvatske su tjekom radio emisije na nacionalnoj postaji SBS radija (Special Broadcasting Service) za Hrvatsku zakladu sakupli skoro 30000 australskih dolara.
Konferencija "Multicultural Australia: Celebrating Croatian Identity" bila je vrlo posjećena.
Konferenciji su prisustvovali i konzuli RH u Australiji. S lijeva na desno: dr. Tihomir Telišman (Perth), Ana Modan (Melbourne), ja, te Petar Ljubičić (Sydney).
Za Hrvatske studije i Hrvatsku znanstvenu zakladu služena je i nedjeljna misa. Grupna fotografija nakon mise ispred Hrvatskog katoličkog centra u Sydneyu.
Sydney u daljini. S desna na lijevo: prof. Luka Budak, prof.dr.sc. Lada Badurina, gđa Gea Cetinić, prof.dr.sc. Marko Samardžija, gđa Katarina Tomhina i ja.
Zgrada opere i most vjerojatno su najfotografiraniji objekti u Sydneyu.
Kako li su naši domaćini uredili da se nad gradom pojavi duga upravo u trenutku kada smo posjetili vidikovac u najvišeme neboderu u Sydneyu?
Slikar hrvatskoga podrijetla Charles Billich je možda najpoznatiji živući australski slikar. Prorektorica Zagrebačkog sveučilišta Vlasta Vizek Vidović i ja iskoristili smo priliku da se fotografiramo ispred slike procijenjene na 0.5 milijuna australskih dolara.
U ateljeu dr. Charlesa Billicha.
U nacionalnoj galeriji u Canberri ima, narvno, dosta aboridžinske umjetnosti. Ovakvi oslikani drveni trupci iznutra su šuplji, te su služili kao neka vrsta lijesova u koje su stavljane kosti ili pepeo pokojnika. Odnosno, ovako su izgledala njihova groblja.
Kornjača s kvadratićima. "Šahovnica" i kod aboridžina?
Suradnju smo dogovarali is rektorom Astralijskog nacionalnog sveučilišta u Canberri.
Dr.sc. Mladen Petravić doktorirao je fiziku na zagrebačkom PMF-u, a danas radi na Nacionalnom sveučilištu u Canberri. Studirali smo zajedno.
Izgradnju prekrasne zgrade Veleposlanstva RH u Canberri financirala je hrvatska zajednica u Australiji.
Divlji klokani dolaze do same ograde Veleposlanstva.
Veleposlanik RH u Australiji dr. Mladen Ibler. Statua predsjenika Tuđmana postavljena je prilikom njegova posjeta Australiji.
Grupna slika ispred našega Veleposlanstva.
Onaj s manjim ušima sam ja.
Koale su zaista simpatične i mekane, baš kao što smo čuli iz priča.
Naravno, naši hrvatski domaćini bili su izuzetno gostoljubivi. Bilo je tu gradelade, roštilja i odličnoga vina.
Petar Ljubičić, konzul u Sydneyu, u ugodnom društvu.
Riba je, naravno, bila spremljena po dalmatinskim receptima.
Jim Bošnjak jedan je od najuspješnijih poslovnih ljudi u Australiji. I ovom se prilikom raspitivao o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku.

savijena linija

Posljednji prepravak: 17. listopada 2003.

[ www.franic.info]