1. studenoga 2001.
Rubrika: pogled s lijeva
Razgovarala: Mirna Petrić

Treba li raspisati referendum
o sporazumu o pridruživanju?

Iako se svi slažu da je Hrvatskoj mjesto u Europskoj uniji i da treba težiti što bržem ulasku u nju, prvi korak u toj integraciji, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju izazvao je veliku polemiku. Oporba smatra da je štetan jer vodi u balkanske asocijacije pa HSP zahtijeva raspisivanje referenduma o njemu. Zašto, pitali smo šefa HSP-a Antu Đapića, a zašto ne esdepeovca Zdenka Franića.

Referendum je najdemokratskiji oblik ispitivanja volje javnosti, ali ne vidim zašto bi se raspisivao referendum o ovome Sporazumu. Već postoji jaka potpora javnosti približavanju euroatlantskim integracijama, dakle Europskoj uniji i NATO-u. Tim sporazumom se ne prenosi suverenitet Republike Hrvatske ni na koje druge institucije i ništa se bitno ne mijenja. U krajnjem slučaju, Sporazum se u svakom trenutku može i otkazati ako bi se ustanovilo da nije u interesu Hrvatske - ističe esdpeovac Zdenko Franić, dodajući da će, prije samoga ulaska Hrvatske u EU, "dakle kada budemo zaista trebali donijeti sudbonosnu odluku o budućnosti Hrvatske u kojoj se prenosi dio suvereniteta na Bruxelles", vjerojatno biti raspisan referendum.

Sada, kada se ništa bitno ne mijenja u odnosu na ustavne odredbe i prenošenje suvereniteta na nekoga drugog i kada početak približavanja eurointegracijama ima i više nego dvotrećinsku podršku, referendum bi bio nepotrebni trošak, a ispitivalo bi se ono što je u hrvatskome društvu vidljivo, smatra Franić. Ne slaže se s kritikama oporbe da da javnost nije upućena u odredbe Sporazuma koje Hrvatsku guraju u balkanske integracije i kojima se inzistira na regionalnom, a ne individualnom pristupu.

Sporazum, kaže Franić, promiče regionalnu suradnju, ali do razine do koje ta suradnja ide s Europskom unijom. Osim toga, u njemu je paragraf koji izričito govori da će se približavanje Hrvatske Uniji vrednovati na individualnom principu, a taj je princip zacrtan i u brojnim rezolucijama i deklaracijama važnih političkih organizacija i institucija [NATO-PA, PES, SICEE, Manifest "Šira Europa" ], a u nekima je Hrvatska i imenom spomenuta, objašnjava Franić. Na katastrofična predviđanja posljedica tog Sporazuma na naše gospodarstvo odgovara kako će približavanje Uniji možda na kratki rok biti bolno, ali će u konačnici imati blagotvorne i povoljne učinke na cjelokupni život u Hrvatskoj.

- Niti jedna zemlja koja se priključila Europskoj uniji nije nazadovala ni u gospodarskom niti u bilo kojem drugom smislu, te se očekuje da će tako biti i s Hrvatskom - kaže Franić.

Na tvrdnje da Sporazum ne jamči da ćemo biti primljeni u Uniju, [Franić] odgovara da je to tek prvi korak.

- Činjenica da je Europska unija zainteresirana za pregovore s Hrvatskom govori da je to dvostrani proces. Ovo [ovdje] je Europa, bila je Europa i uvijek će ostati, a i Europskoj uniji je u interesu da se proširi. Prema tome, koliko je Hrvatska zainteresirana za priblišavanje Uniji, toliko je i ona zainteresirana za širenje na Hrvatsku. Sjetimo se da je i Španjolskoj trebalo desetak godina da postane članica, a ni Hrvatska bez prvoga koraka neće stići do toga cilja - zaključio je.