Sveprisutnost znanosti i tehnologije u suvremenom svijetu zahtijeva kvalitetno osmišljenu, i agresivnu znanstvenu diplomaciju u oblikovanju vanjske politike neke zemlje. Takva diplomacija znanja nezamjenjiva je i u učinkovitom prikupljanju poslovnih podataka, te korištenju informacija i inovacija pri postizavanje širih ciljeva vanjske politike u globalnoj ekonomiji informacijskoga doba.
Također, uspjeh nekih najznačajnijih međunarodnih pregovora, ovisi o razini tehničke ekspertize i kompetencije. Primjerice, to se odnosi na područja nuklearnog razoružanja, klimatskih promjena, širenja zaraznih bolesti, gospodarenja vodom i energijom, zaštite okoliša, kompetitivnosti industrijskih tehnologija i sl. Stoga je potrebno razumijevanje mehanizama kako znanstveni i tehnološki čimbenici utječu na navedenu problematiku kao i promjene vezane uz politiku i gospodarstvo.
Za učinkovitu znanstvenu diplomaciju nužna je računalna pismenost, dobro poznavanje analitičkih alata, te pristup i uporaba otvorenih izvora informacija. Osim karijernih diplomata, u znanstvenu diplomaciju moraju šire biti uključeni i znanstvenici, eksperti i drugi stručnjaci, iz vladinog i nevladinog sektora, primjerice na znastveno-stručnim konferencijama, simpozijima, seminarima itd. Takvi skupovi predstavljaju ne samo priliku za lobiranje i promicanje državnih interesa, već i za prikupljanje dragocjenih poslovnih i drugih informacija.
Linkovi:
Zdenko Franić
Završni rad na Diplomatskoj akademiji: Znanstvena diplomacija. Zagreb, 2003.
Zdenko Franić
Predavanje na multidisciplinarnom savjetovanju Hrvatskog društva za sustave "Inovacijsko društvo i tehnologijski razvoj": Važnost znanstvene i tehnicke diplomacije
.CROSS, Zagreb, 2008.